|
Učenici i studenti se često pitaju zašto ići u širinu u učenju određenog gradiva kada se na ispitima obično traži samo ono što kažu predavač ili knjiga. Zaista, većina ispita ne traži duboko razumijevanje teme. Uz dobro pamćenje i bubanje, uglavnom možete proći ispit reproducirajući informacije koje jedva razumijete i kojih se nakon toga nećete ni sjećati. Stoga, zašto se gnjaviti dubljim razumijevanjem? Postoji više razloga.
Kao prvo, iako možete proći ispit jednostavno nabubavši podatke koji vam ništa ne znače, izuzetno je teško zapamtiti gradivo ako ga ne razumijete. Što više znate i što idete dalje u obrazovanju, sve više ćete stavljati naglasak na razumijevanje.
Dalje, vaše školsko ili studentsko iskustvo više će vas ispunjavati i činiti zadovoljnijim ako nastojite razumjeti, a ne samo memorirati. Pritom je važno znati da, čak i kada gradivo na prvi pogled ne djeluje privlačno, zanimljivo niti važno, kada mu se posvetimo i potpuno u njega uključimo, ono postaje mnogo privlačnije i zanimljivije.
Zatim, mi sami ćemo se osjećati bolje i biti zadovoljniji sobom ako poduzmemo korake u razumijevanju gradiva, nego ako nastavimo osjećati otpor i ostanemo neznalice. Učenje zna biti vrlo teško, zastrašujuće i frustrirajuće, ali kada to nadvladamo, malo što može izazvati takav osjećaj zadovoljstva kao kada nešto uspješno naučimo.
Nadalje, sposobnost razumijevanja informacija presudna je životna vještina. Možemo se provlačiti kroz školu bez velikog razumijevanja, ali ćemo se onda naći u velikoj nevolji i profesionalno i osobno jednoga dana kada zakoračimo u stvarni svijet. Većina učenika i studenata potpuno pogrešno doživljava riječ „učenje“. Za njih učenje na satu znači „sjediti i slušati“, a učenje kod kuće „zapamtiti“. Za uspješne studente učenje je proces izgradnje razumijevanja gradiva. No, koliko uistinu razumijemo to što učimo? Uzmimo za primjer sljedeću tvrdnju: Sunce uzrokuje fotosintezu u biljaka. Ovu tvrdnju bez problema možete zapamtiti i reproducirati na ispitu a da je niti ne razumijete. Može se reći da neki koncept razumijemo ako: 1) možemo ga definirati svojim riječima, 2) dati za njega svoje vlastite primjere, i 3) objasniti njegove odnose s drugim konceptima. I time smo samo zagrebli površinu; izgradnja razumijevanja je proces bez kraja.
Mi smo ti koji svijetu dajemo smisao. Znanje za nas ne postoji, odnosno ne postoji odvojeno od onoga što mi poduzimamo da bismo prihvatili to znanje i povezali ga s onim što već znamo. Ono nije nešto što se preuzima, već nešto što se stvara. Razumijevanje nije nešto što nam drugi mogu dati, već nešto što sami trebamo izgraditi. Ono ne dolazi tako da samo čitamo knjigu i slušamo predavača.
Učenje je aktivan proces koji uključuje stalno postavljanje pitanja. Na taj način povezujemo nove informacije s onim što već znamo. Da bismo razumjeli, također trebamo nešto „unijeti“ u informaciju: oblikujući je i organizirajući je u nešto što je naša kreacija. Jedan od razloga zašto je mnogima škola teška jest taj što ne shvaćaju svrhu i svoju odgovornost u njoj. Smatraju da im je „posao“ slušati na predavanju i napraviti zadatke koji im se daju. Time ograničavaju svoje mogućnosti, ne samo da nauče školsko gradivo, nego da uopće nešto nauče. Niti jedan učitelj ne može jednostavno „uliti“ znanje u glave svojih učenika i stvoriti razumijevanje. Taj dio posla učenici moraju obaviti sami. Učenik je taj koji – uči. Za sebe. Ustvari, s gledišta razumijevanja, učenik sam sebe poučava. Ako nešto ne naučimo, čiji je to problem? Naš! Mi smo ti koji ćemo živjeti s posljedicama našeg učenja.
Učenje je dugotrajan i stupnjevit proces. Prvi stupanj uključuje jednostavno praćenje glavnih ideja, definicija i smjernica u lekciji ili knjizi. Zatim gradimo razumijevanje postavljajući pitanja da bismo otkrili kako se te nove ideje i činjenice odnose jedne prema drugima i prema onome što već znamo. Postupno te koncepte organiziramo u strukturu koja za nas ima smisao i značenje.
Ne treba se obeshrabriti ako pri prvom čitanju ne razumijemo knjigu. Prirodno je da ne razumijemo složeniji tekst istog trenutka kada se susretnemo s njim. Do istinskog razumijevanja treba proći nekoliko „susreta“ na nekoliko različitih načina. Razumijevanje neke teme može ovisiti i o poznavanju i razumijevanju nekih drugih tema, pa će do pravog razumijevanja doći tek kada ovladamo svima njima.
ŠTO JE OPTIMOLOGIJA?
Živjeti u dinamičnom društvu, koje je izloženo neprestanim promjenama je vrlo zahtjevno.
Postoje dvije pozicije iz kojih možemo živjeti u tom društvu: prva pozicija je ispunjena obiljem, uspjehom, zadovoljstvom, ljubavlju, sigurnošću i skladom, a druga je ispunjena frustracijom, nesigurnošću, gubicima i neuspjehom.
Iako većina ljudi želi ostvariti prvu poziciju, u stvarnosti im se događa ona druga.
Samo je jedan način da čovjek zauzme poziciju obilja, uspjeha, zadovoljstva, ljubavi, sigurnosti i sklada, a to je posjedovanje znanja.
Da bismo posjedovali znanje, nužno je usvojiti koncept permanentnog učenja. Mnogi ljudi, na žalost, vjeruju da se učenje događa isključivo u školi te da je sa završetkom formalne edukacije taj proces završen.
Za svakoga od nas od vitalne je važnosti usvojiti novu paradigmu, a to je permanentna otvorenost znanju i učenju.
Nivo znanja koje posjedujemo, naša stručnost u poznavanju vještina stvara našu sposobnost kreiranja našega života tj. životne pozicije. Sve to određuje našu „tržišnu vrijednost“, učinkovitost te konkurentnost.
Uz posjedovanje znanja iz različitih područja te permanentno nadograđivanje, vrlo je bitno konstantno učiti i usvajati znanje iz područja razvoja osobnih resursa.
Prepoznavajući nužnost i potrebu za stjecanjem znanja iz područja razvoja osobnih i sistemskih potencijala, Domagoj Matijević human resource manager, odlučio je svoj dugogodišnji rad iz područja istraživanja i podučavanja pojedinaca i sustava približiti svima koji prepoznaju potrebu za znanjem i usavršavanjem .
Optimologija je projekt koji sintetizira i sistematizira najnovija dostignuća i programe iz područja razvoja osobnih i sistemskih potencijala, komunikologije, managementa pozornosti, ciljnog managemnta i emotivnog managementa, te ih integrira u seriju home study programa, audio lekcija i video predavanja.
Osnovni cilj Optimologije je omogućiti suvremenom čovjeku da permanentno nadograđuje svoja znanja i vještine te razvija sposobnost da zauzima, održava i razvija životnu poziciju koja je ispunjena dobrobiti, osobnom i općom.
|
Crtice 
