ZAKLJUČAK

       U suvremenom svijetu iz dana u dan uočava se sve veća potreba za uvođenjem početnika u znanstveno-istraživački proces, naročito iz područja ekologije i biogeografije. Kako su to sintetske znanosti koje u posljednje vrijeme izlaze izvan okvira biologije iz koje su nastale, primjena njihovih rezultata sve je prisutnija u praksi. Gospodarstvo naprednih zemalja svijeta temelji se prvenstveno na njima. Stoga se nameće potreba sve masovnijeg razvoja znanstveno- istraživačkih institucija, stanica ili projekata, njihovih mreža i mreža podataka. No, svaki element tih mreža mora osmišljavati i svoje vlastite metode rada. Škole u tome mogu imati značajnu ulogu. Već od najranijih dana čovjek se mora učiti sistematičnosti, kreativnosti i odgovornosti u radu. Na taj način kroz strogu selekciju  stvarat će relativno kvalitetniji kadar koji će u budućnosti preuzimati odgovorne funkcije u društvu. Uvoditi početnike u znanstveno- istraživački proces znači ulagati u njihov život i bolje sutra.

Zdravko Pavlović, dipl. ing. biologije

       Znanstveno- istraživački rezultati nastali u znanstveno- istraživačkim institucijama osnov su nastave u školama u okviru odgojno obrazovnih programa. Izvorno "sirovi" i "suhoparni", relativno teški i učenicima nerazumljivi, u prosvjetno-pedagoškim institucijama ili u rukama nastavnika doživljavaju obradu, prilagođavanje dobu učenika, jasnoću i zanimljivost u prezentaciji (udžbenik, priručnik, metodičke upute). Tek tada postaju dio nastave. Opće zakonitosti ilustriraju se prvo na primjerima iz vlastitog zavičaja, a zatim iz šireg geografskog područja obuhvaćajući sve glavne geografske cjeline (npr. Valpovština -----> Hrvatska -----> Europa -----> Svijet). Centrifugalna kretanja s opadajućom količinom primjera čine zavičajnost nastave funkcionalno integriranu u svjetske tokove. U skladu sa znanstvenim dostignućima učenici u takvoj nastavi stječu osnove pojedinih znanstvenih disciplina prezentiranih kroz određene školske predmete. Priroda, biologija, geografija, kemija, fizika i matematika prekrivaju područja ekologije i biogeografije. To područje izaziva veliki interes kod učenika, naročito kad se obrađuju primjeri iz vlastitog zavičaja. Znanstveno-istraživački rad ih osposobljava da stečeno znanje primjenjuju u praksi, te jača njihovo samopouzdanje u vlastite snage i sposobnosti.

Stjepan B. Komaromi, učitelj biologije i kemije